utorak, 7. travnja 2009.

• CEDRUS • CARNIVOROUS PLANTS (mesožderke) •


CEDRUS – cedar

CEDRUS Trew. 1757. PINACEAE cedar 4 najvažnije vrste

Podrijetlo naziva: cédros, gr.
- kedros= staro grčko ime za smolasto stablo


1. Cedrus deodara (Roxb.) G. Don - himalajski (ili indijski) cedar
sin: Cedrus indica Chambray
2. Cedrus libani A. Rich. - libanonski cedar
sin: Cedrus libanensis Juss. ex Mirb.
3. Cedrus libani subsp. atlantica (Endl.) Manetti ex Carrière - atlantski cedar
sin: Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carrière
4. Cedrus libani subsp. brevifolia (Hook. f.) Meikle - ciparski cedar
sin: Cedrus brevifolia (Hook. f.) A. Henry - kratkolisni libanonski cedar



Prirodno stanište: dolazi prirodno u planinskim područjima južnog i jugoistočnog Mediterana, te u zapadnim dijelovima Himalaja na visinama od oko 1000 do 3000 metara. U svijetu se uzgaja kao ukrasna biljka.

Kratki opis: jednodomna i zimzelena biljka koja naraste i više od 30 metara u vis i promjera debla od preko 3 metra. Dugog je životnog vijeka. Krošnja široka s povinutim ili uspravnim vrhom. Grane nisu smještene u pršljenovima, a iglice su u čuperku. Kora drveta kod mladih stabala glatka i siva, a kasnije izbrazdana i ljuskava. Cedar cvate u srpnju i kolovozu, a potpuno su razvijeni do početka listopada. Plodovi (češeri) su 5 do 10 cm dugi, jajoliki i stoje uspravno. Vrlo su tvrdi. Sjeme krupno s velikim krilcem. Cedar ima od 8 do 10 kotiledona, a kromosoma 12. Iglice cedra su trobride, ušiljene i mirišljave. Češeri cedra vrlo su smolavi i mirišljavi. Drvo cedra je kvalitetno i tisučljećima se na području mediterana koristi za gradnju brodova i stambenih objekata.

Razmnožavanje: cedar se razmnožava sjemenom, a dosta teško reznicama. Reznicama se može razmnožiti zaista vrlo teško, međutim, takvo razmnožavanje ima prednosti, jer biljka je veća u startu kada pusti žile, u odnosu na onu iz sjemena. Najbolje se razmnožava mladim reznicama (od biljaka starih 3-10 godina), a pokazalo se da se vrlo dobro razmnožava vrsta cedrus deodara. Najbolje je reznice staviti na užiljavanje početkom proljeća ili krajem zime i to u vanjske uvjete. Takve će biljke biti najotpornije. Iz sjemena biljku nije teško razmnožiti, međutim dosta je teško doći do sjemena jer cedar ne rodi kontinuirano, a zabilježeno je da brojne biljke (posebno u kontinentalnom dijelu) imaju vrlo malo ploda – neke i nakon pedesetak godina gotovo ništa. Češer je vrlo tvrd i kada se ubere, npr. u prosincu ili siječnju potrebno ga je ostaviti da dozrije na suhom i hladnom mjestu. Najbolje ga je sijati od ožujka do svibnja. Dobro je sjeme namočiti cca 24 sata u mlakoj vodi, zatim ga staviti na oko 1 cm dubine u obični supstrat za lončanice. Zatim je potrebno svaki dan voditi brigu da ima dovoljno vlade (ne previše da istrune) i da se nalazi na toplom (cca 20-25 stupnjeva C. Kada proklija (ako sjemenke nisu odvojene svaka za sebe) treba klijance presaditi i dalje zalijevati, ali je važno da se biljka prvo vrijeme nalazi vani i u hladovini - ne na jakom suncu. Razmnožavanje kultivara bilo koje od navedenih vrsta može se izvesti razmnožavanjem reznicama (što je vrlo teško) i transplantacijom (tj. cijepljenjem) na tipičnu vrstu. (Dolje: nekoliko mladih Cedrusa deodare starih dvije godine - razmnoženi reznicama, visina oko 50 cm)




Uzgoj: cedar voli pomalo zaštićen prostor, dakle polusjenu, ali mu odgovara i suho, svijetlo i duboko tlo. U Hrvatskoj se uzgaja najviše u primorju, ali sve češće i u kontinentalnom dijelu, gdje odlično podnosi i tu vrstu klime. Kažimo da cedar sasvim dobro raste na svim podlogama. Otporan je na niske temperature. Ne smeta mu kada se nalazi na jakom suncu i visokim temperaturama, no ako je moguće potrebno je izbjegavati direktno i vrlo jako sunce. I cedar se može uzgajati i u kontejnerima (cvjetnjacima) ali tada će mu se ponešto usporiti rast. Cedar u prostoru raste relativno brzo. Prilikom stavljanja u prostor potrebno je voditi brigu da se smjesti negdje u pozadinu, iza svih biljaka (i da ima oko sebe minimalno 15-ak metara kvadratnih prostora), jer će nakon desetak i više godina izrasti u prekrasnu nešto veću formu – što je ovisno o kultivarima. Biljka odlično podnosi orezivanje pa ju je moguće smjestiti bilo gdje, ali ju se mora i održavati. Međutim, biljka koja se orezuje neće biti tako lijepa kao ona koja se nije rezala. Tijekom godine biljka ne traži mnogo. Potrebno ju je redovito zalijevati, a povremeno tijekom vegetacije nekoliko puta prihraniti folijarnim gnojivom (preko lista), a površinu zemljišta oko biljke držati uredno, sad da li bila trava, malč ili što drugo – kako bi biljka došla do izražaja.

Vrste i kultivari: poznate su četiri vrste ovoga roda, a svaki od njih ima zasebne karakteristike. Svaka vrsta ima i svoje varijetete ili kultivare. Kod nas, ali i u Europi, najpopularniji je cedrus deodara (tipična vrsta), zatim cedrus deodara 'Pendula', cedrus libani (tipična vrsta), te cedrus libani 'Atlantica glauca' i 'Pendula' i još neki. Vidi posebne opise vrsta i kultivara.

1. Cedrus atlantica
2. Cedrus brevifolia
3. Cedrus deodara
4. Cedrus libani




Izvor svih fotografija: B. Begović (Hrvatska 2008/2009.)


PRIKAZ PREMA http://www.ubio.org

Abies cedrus
Abies cedrus (L.) Poir.
Cedrus
Cedrus Duhamel
Cedrus Duhamel du Monceau, 1755
Cedrus Mill.
Cedrus P. Miller, 1757
Cedrus Trew
Cedrus Trew, 1757
Cedrus africana
Cedrus africana Gordon ex Knight & Perry
Cedrus alternifolia
Cedrus alternifolia Mill.
Cedrus argentea
Cedrus atlantica
Cedrus atlantica (Endl.) Carriere
Cedrus atlantica (Endl.) G. Manetti ex Carriere
Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carrière
Cedrus atlantica Aurea A. Gray
Cedrus atlantica Endl.
Cedrus atlantica Glauca A. Gray
Cedrus atlantica Glauca Pendula Ledeb.
Cedrus atlantica Glauca Torr. & A. Gray, 1962
Cedrus atlantica argentea
Cedrus atlantica aurea
Cedrus atlantica f. breviramulosa
Cedrus atlantica f. pectinata
Cedrus atlantica f. polycormosa
Cedrus atlantica glauca
Cedrus atlantica glauca pendula
Cedrus atlantica var. argentea A. Murray
Cedrus atlantica var. glauca Carriere
Cedrus brevifolia
Cedrus brevifolia (Hook. f.) A. Henry
Cedrus brevifolia (Hook. f.) Henry ex Elwes & Henry
Cedrus brevifolia (Hook.f.) Henry
Cedrus cedrus
Cedrus cedrus (L.) Huth
Cedrus deodara
Cedrus deodara (D. Don) G. Don f.
Cedrus deodara (D. Don) G. Don fil.
Cedrus deodara (Roxb. ex D. Don) G. Don
Cedrus deodara (Roxb. ex D. Don) G. Don f.
Cedrus deodara (Roxb.) G. Don
Cedrus deodara (Roxb.) G. Don f.
Cedrus deodara (Roxb.) G. Don fo. argentea (Nels.) Reissn.
Cedrus deodara Argentea Thunb.
Cedrus deodara Roxb.
Cedrus deodara argentea
Cedrus deodara f. arcformis
Cedrus deodara f. breviramulosa
Cedrus deodara f. pectinata
Cedrus deodara f. polycormosa
Cedrus deodara f. pyramidalis
Cedrus deodora aurea
Cedrus deodora f. aurea (J. Nelson) Rehder
Cedrus effusa
Cedrus effusa (Salisb.) Voss
Cedrus elegans
Cedrus indica
Cedrus indica Chambray
Cedrus libanensis
Cedrus libanensis Juss.
Cedrus libanensis Juss. ex Mirb.
Cedrus libani
Cedrus libani A. Rich.
Cedrus libani A. Rich. subsp. atlantica (Endl.) Batt. & Trab.
Cedrus libani A. Rich. subsp. brevifolia Meikle
Cedrus libani A. Rich. subsp. deodara (Roxb.) P.D. Sell
Cedrus libani A. Rich. subsp. libani
Cedrus libani A. Rich. subsp. stenocoma (O. Schwarz) P.H. Davis
Cedrus libani A. Rich. var. atlantica (Endl.) Hook. f.
Cedrus libani A. Rich. var. brevifolia Hook. f.
Cedrus libani A. Rich. var. deodara (Roxb.) Hook. f.
Cedrus libani A. Richard in Bory
Cedrus libani atlantica
Cedrus libani brevifolia
Cedrus libani deodara
Cedrus libani f. glauca
Cedrus libani f. glaucissima
Cedrus libani f. polycormosa
Cedrus libani libani
Cedrus libani ssp. libani
Cedrus libani stenocoma
Cedrus libani subsp. atlantica
Cedrus libani subsp. atlantica (Endl.) Batt. & Trab.
Cedrus libani subsp. brevifolia
Cedrus libani subsp. brevifolia (Hook. f.) Meikle
Cedrus libani subsp. deodara
Cedrus libani subsp. deodara (Roxb.) P. D. Sell
Cedrus libani subsp. libani
Cedrus libani subsp. stenocoma
Cedrus libani subsp. stenocoma (O. Schwarz) P. H. Davis
Cedrus libani subsp. stenocoma P. H. Davis
Cedrus libani var. atlantica
Cedrus libani var. atlantica (Endl.) Hook. f.
Cedrus libani var. brevifolia
Cedrus libani var. brevifolia Hook. f.
Cedrus libani var. deodara
Cedrus libani var. deodara (Roxb.) Hook. f.
Cedrus libani var. libani
Cedrus libani var. stenocoma
Cedrus libani var. stenocoma (O. Schwarz) Frankis
Cedrus libanitica
Cedrus libanitica Trew ex Pilg.
Cedrus libanitica Trew ex Pilg. subsp. atlantica (Endl.) O. Schwarz
Cedrus libanitica Trew ex Pilg. subsp. brevifolia (Hook. f.) O. Schwarz
Cedrus libanitica Trew ex Pilg. subsp. libani (A. Rich.) O. Schwarz
Cedrus libanitica Trew ex Pilg. subsp. stenocoma O. Schwarz
Cedrus libanitica atlantica
Cedrus libanitica brevifolia
Cedrus libanitica libani
Cedrus libanitica stenocoma
Cedrus libanitica subsp. atlantica
Cedrus libanitica subsp. atlantica (Endl.) O. Schwarz
Cedrus libanitica subsp. brevifolia
Cedrus libanitica subsp. brevifolia (Hook. f.) O. Schwarz
Cedrus libanitica subsp. libani
Cedrus libanitica subsp. libani (A. Rich.) O. Schwarz
Cedrus libanitica subsp. stenocoma
Cedrus libanitica subsp. stenocoma O. Schwarz
Cedrus libanotica
Cedrus libanotica Link
Cedrus mahogani
Cedrus mahogani (L.) P. Miller
Cedrus odorata
Cedrus patula
Cedrus patula K. Koch
Cedrus sempervirens
Cedrus sp.
Cedrus torulosa
Ectocion cedrus
Eurytoma cedrus
Eurytoma cedrus Bugbee
Eurytoma cedrus Bugbee, 1973
Idiocerus (Idiocerus) cedrus
Idiocerus cedrus
Juniperus cedrus
Juniperus cedrus Webb & Berthel.
Juniperus cedrus Webb. & Berth.
Juniperus cedrus f. fastigiata
Juniperus cedrus maderensis
Juniperus cedrus subsp. maderensis
Juniperus cedrus subsp. maderensis (Menezes) Rivas Mart. & al.
Larix cedrus
Larix cedrus Mill.
Metadjidaumo cedrus
Peuce cedrus
Pinus cedrus
Pinus cedrus L.
Pinus cedrus Linnaeus
Pinus cedrus Roezl
Pterodrilus cedrus
Pterodrilus cedrus Holt, 1968

(Engleski rezime o cedru - Izvor: http://www.conifers.org/pi/ce/index.htm)

"Cedrus

Trew 1755

Common names

Cedar. A great many species in the Cupressaceae are also commonly referred to as cedars, so species of Cedrus are sometimes identified as 'true cedars'.

Taxonomic notes

Four closely allied species (Vidakovic 1991). Because they are so similar, some authors (such as Silba (1986)) have designated fewer species, but a splitter's approach is here taken because the four taxa are distinguishable on both morphological and geographic grounds.

Description

"Evergreen, tall, monoecious trees. Crown broad with erect or bent top. Branches not in whorls. Bark on young trees smooth and gray, eventually furrowed and scaly, dark gray. Shoots of two kinds: long terminal shoots bearing solitary and spirally arranged needles, and short shoots with tufts of needles. Buds small, ovate, enveloped with few scales. Leaves persisting for 3-6 years, on short shoots tough, acuminate, 3-sided with 2 marginal resin ducts. Flowers in inflorescences, terminal on the short shoots, appearing during late July and August, fully developed during late September and early October; male flowers in erect catkins, up to 5 cm long, pollen grains golden-yellow, wingless; female flowers in erect, 1-1.5 cm long cone-like inflorescences, reddish, ovate, composed of numerous scales and surrounded by needles at the base. Cones erect, ovate to cylindrical, 5-10 cm long, maturing in the second or third year when they break up; seed scales closely overlapping, broader than long, woody, each with 2 ovules at the base; bract scales invisible. Seed large, irregularly triangular, light brown, resinous, with a large wing. Cotyledons 8-10. Chromosomes n=12" (Vidakovic 1991).

Range

Mountains of the S and SE Mediterranean and the W Himal (Vidakovic 1991).

Big tree

The largest known specimens of both C. libani and C. atlantica are over 350 cm dbh, and there are unsupported reports of C. deodara nearly this large. These three species also vie for the tallest specimen: 45 m for C. deodara, 43 m for C. libani and 40 m for C. atlantica. Given the paucity of data, any of these species may qualify as the largest.

Oldest

There are few data for any of the species, and as is often the case, the oldest ages have the lowest reliability. It seems that C. deodara may attain 900 years. Ages of over 1,000 years have been reported for C. libani, but without supporting data.

Dendrochronology

Some work has been done with both C. atlantica and C. deodara. As of 2007.11, I have found no records of work on the other species.

Ethnobotany

All species are used in construction and cabinetry, and all are widely planted as ornamentals in temperate areas. C. libani probably has the greatest cultural importance, having been used and revered within its range for millennia.

Observations

See the species accounts. All species are widely planted in arboreta and botanical gardens.

Remarks

KEDROS is the old Greek name for a resinous tree (Vidakovic 1991)."



BILJKE MESOŽDERKE (CARNIVOROUS PLANTS)


„Biljke mesožderke ili karnivorne biljke (Carnivorous plants) su biljke opremljene organima za hvatanje i probavu malenih životinja, mesožderne biljke; ukoliko je ulov kukac, što je najčešće, nazivaju se i insektivorne biljke, tj. kukcožderke. Ove biljke ne mogu proizvesti tvari neophodne za život procesom fotosinteze.“

„Karnivorne biljke su vrlo specijalizirane i nemaju puno predstavnika u biljnom svijetu. Svega nekoliko porodica ima karnivorne predstavnike, a to su od poznatijih porodice Sarraceniaceae, Nepenthaceae, Droseraceae i Lentibulariaceae. U flori Hrvatske možemo naći 8 karnivornih biljaka svrstanih u četiri roda:

  1. Rod: Aldrovanda L. - vodene stupice, Aldrovanda vesiculosa L. - mjehurasta vodena stupica (vodena biljka živi u močvarama)
  2. Rod Drosera L. - rosike (na tresetištima), Drosera anglica Huds, Drosera intermedia Hayne, Drosera rotundifolia L.
  3. Rod Pinguicula L. - tustice (močvarna mjesta i tresetišta) , Pinguicula vulgaris L. - tustica kukcolovka)
  4. Rod Utricularia L. - mješinke (vodene biljke stajaćih voda) , Utricularia minor L. , Utricularia vulgaris L. , Utricularia neglecta L.“ > VIŠE NA HRV. VIDI >>>>> & >>>>>>>
BILJKE MESOŽDERKE (prema: wikipedia.org):

Na engleskom vidi više - specijalizirane stranice:
http://www.carnivorousplants.org/
http://www.sarracenia.com/faq.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Carnivorous_plant
http://www.bestcarnivorousplants.com/


Nema komentara:

Objavi komentar

Objavi komentar